Dead Life (2005)

Nakon deset minuta gledanja ovog filma, rekao sam si, na početak blog posta o ovome ću na početku staviti ogroman disclaimer koji će upozoriti da 99.95% mainstream ljudi (i sigurno 90% ljubitelja horrora) se uopće i ne trudi čitati. Moje mišljenje je bilo bazirano na tome da je Dead Life, ultra indie horror, što se osim početničke glume može vrlo brzo primjetiti po korištenju nekih ultra cheap kamera, pa finalni proizvod izgleda kao zajebancija. Nakon uvodnih dosadnih razgovora par glavnih “glumaca”, stvar počinje biti vrlo zanimljiva. Ubojiti virus, zvan “Necrotizing Faceitis M” (rotflmao) se uvlači u pore američke suburbije i svi se počinju pretvarati u zombije. Naših par heroja ostaju normalni jer samo loču Budweiser, a virus se proširio kroz vodovod (okorjeli pivopije ne piju vodu iz špine). Ultra zakon mi je bilo što kroz cijeli film piči extremna metal mjuza, koja je baš savršena pozadina za kickanje assova zombijim. Već se po odabiru mjuze može viditi u kojem điru je director/writer/producer (pravilo: kad je jedna osoba sve ovo, film će biti ili ultra loš ili toliko loš da je i zabavan), pa su većina zombija njegova real life ekipa: metalci, ispirsane trebe, tetovirani skejteri…

Posebnosti ovoga filma, osim ultra nepretencioznosti, uključuju neke od slijedećih “legendardnih” scena:

– tip uleti u kuću kod susjeda i vidi da susjeda ždere neka trebica u minjavi (sa pentagramom tetoviranim na guzici:) – on ne bježi nego je počne onako mrtvu, blijedu, krvavu jebat ;))
– jedan od tipova usred filma počne prikazivati znakove martial arts skillsa, pa brutalno dere kružne zombijima (walker texas ranger anyone?), a pri kraj čak i iz džepa izvuče nunčake sa kojima počne brijati
– spomenuti tip koji je krenup karat onu zombijku, e njemu se desi kiks – ta ista zombijka se spusti na koljena i umjesto da rezultat bude blow job, gledaoci su počašćeni prilično grafičkom scenom odgrizanja spolovila (veliki plus za ovaj film: ovo sam do sada jedino vidio u kultnom Cravenovom Last House on The Left i, doduše malo modificiranoj situaciji ali sa istim dick-chopping efektom, u Jungle ili Cannibal Holocaust). Btw slika uz ovaj post je jedan frame zombie-loves-dick scene;)

Film nakon svoga 30-40 minutnog peaka, usporava, valjda je kreativnost opala i do kraja nema baš spektakla nekakvog. Sve u svemu totalno cool indie (napominjem indie, jer bez da to spomenem nebi mogao reći cool) film.